Skírnir

Årgang

Skírnir - 01.01.1869, Side 111

Skírnir - 01.01.1869, Side 111
Þýzkaland* FRJETTIR. 111 1866 höfSu J>eir hendur Prússa af sumu, er J>eir ætluöu a8 taka (t. d. nokkrum parti af Hessen Darmstadt) af J>ví mágar Rússa- keisara áttu hlut að máli, og Wiirtemberg er }>a8 ríki suíur frá, er fastast stendur móti sambandi vi8 Nor8urríkin, en drottning }>ess er ættu8 frá Rússlandi. Yjer ætlum, a8 Rússum yr8i engum mun betur um }>a8 gefi8 en Frökkum, ef allt þýzkaland kæmist í eitt bandaveidi undir. forustu Prússa. Allt fyrir jjetta kynni stjórninni í Pjetursborg a8 þykja bezt hlýSa, a8 veita Prússum, ef J>eir yr8u forviSa e8a bæ8ust }>a8an li8s móti Frökkum, en sama vin- áttubrag8 segja sumir }>eim hafi veri8 huga8 af Frakkakeisara 1866, og er um þá tilgátu manna talaS á8ur í þessu riti. Á hinn bóginn er bágt a8 skilja, a8 Prússar sjái sjer nokkurn slæg i, nema mi8ur sje, a8 styrkja Rússaveldi til meiri uppgangs í NorSurálfunni, en }>a8 hefir fengiS. A8 koma Dunárlöndum á vald }>eirra, e8a hafa til }>ess frænda Prússakonungs,, er }>eir komu }>ar til stjórnar, mundi þó ver8a þa8 brag8, er siSst mætti ætla Bismarck e8a öSrum stjórnamálamönnum þjóbverja, }>ví flutn- ingarnir um Duná var8a svo mjög alla verzlun Suburþjóbverja, a8 þeir mundu sí3ur en svo vilja eiga þar kosti sína undir Rússum. Enn síbur má ætla, a3 þeir mundu kjósa en slafnesku lönd Austur- ríkis (t. d. Gallizíu) e8a hin hálfslafnesku (Böhmen og svo frv.) undir Rússland, því engir hafa lýst meira óvildarþeli til þjóbverja en Slafar á seinni árum, e8ur eptir þa3 a3 }>eir tóku a8 vakna vi8 þjóberni sínu. í fylkjunum vib Eystrasalt hefir stjórnin þegar gert }>ær rábstafanir, er mi8a til a3 út rýma til fulls þýzku þjób- erni, og á þá leib mundi víSar ab fari8. Helztu þjóbernisblöS Rússa segja, a8 Prússar kunni sjer ekkert hóf, hafi gleymt velgern- ingum Rússa, er Alexander keisari fyrsti hefSi dregib þá undan oki Frakka, kalla þeim maklegt, a3 þá ræki aptur í líkar naubir — og þó svo yrbi einmitt fyrir tilbeining Frakka og Rússa; og svo frv. Verib getur, a3 minna mark sje a8 blabaskrumi á Rúss- landi en í ö8rum lör.dum, en hitt vita Prússar þó vel, a8 stjórninni í Pjetursborg líkar þa8 vel, ab þau svo æsa Slafamóbinn. Hvert samband sem Prússar kynnu aS gera vib granna sína fyrir austan, mun mega fullyrSa, ab þeir óska eigi landamæri Rússlands fæib vestar, en þau eru nú. — Vjer höfum í Ítalíuþætti mebal annars
Side 1
Side 2
Side 3
Side 4
Side 5
Side 6
Side 7
Side 8
Side 9
Side 10
Side 11
Side 12
Side 13
Side 14
Side 15
Side 16
Side 17
Side 18
Side 19
Side 20
Side 21
Side 22
Side 23
Side 24
Side 25
Side 26
Side 27
Side 28
Side 29
Side 30
Side 31
Side 32
Side 33
Side 34
Side 35
Side 36
Side 37
Side 38
Side 39
Side 40
Side 41
Side 42
Side 43
Side 44
Side 45
Side 46
Side 47
Side 48
Side 49
Side 50
Side 51
Side 52
Side 53
Side 54
Side 55
Side 56
Side 57
Side 58
Side 59
Side 60
Side 61
Side 62
Side 63
Side 64
Side 65
Side 66
Side 67
Side 68
Side 69
Side 70
Side 71
Side 72
Side 73
Side 74
Side 75
Side 76
Side 77
Side 78
Side 79
Side 80
Side 81
Side 82
Side 83
Side 84
Side 85
Side 86
Side 87
Side 88
Side 89
Side 90
Side 91
Side 92
Side 93
Side 94
Side 95
Side 96
Side 97
Side 98
Side 99
Side 100
Side 101
Side 102
Side 103
Side 104
Side 105
Side 106
Side 107
Side 108
Side 109
Side 110
Side 111
Side 112
Side 113
Side 114
Side 115
Side 116
Side 117
Side 118
Side 119
Side 120
Side 121
Side 122
Side 123
Side 124
Side 125
Side 126
Side 127
Side 128
Side 129
Side 130
Side 131
Side 132
Side 133
Side 134
Side 135
Side 136
Side 137
Side 138
Side 139
Side 140
Side 141
Side 142
Side 143
Side 144
Side 145
Side 146
Side 147
Side 148
Side 149
Side 150
Side 151
Side 152
Side 153
Side 154
Side 155
Side 156
Side 157
Side 158
Side 159
Side 160
Side 161
Side 162
Side 163
Side 164
Side 165
Side 166
Side 167
Side 168
Side 169
Side 170
Side 171
Side 172
Side 173
Side 174
Side 175
Side 176
Side 177
Side 178
Side 179
Side 180
Side 181
Side 182
Side 183
Side 184
Side 185
Side 186
Side 187
Side 188
Side 189
Side 190
Side 191
Side 192
Side 193
Side 194
Side 195
Side 196
Side 197
Side 198
Side 199
Side 200
Side 201
Side 202
Side 203
Side 204

x

Skírnir

Direkte link

Hvis du vil linke til denne avis/magasin, skal du bruge disse links:

Link til denne avis/magasin: Skírnir
https://timarit.is/publication/59

Link til dette eksemplar:

Link til denne side:

Link til denne artikel:

Venligst ikke link direkte til billeder eller PDfs på Timarit.is, da sådanne webadresser kan ændres uden advarsel. Brug venligst de angivne webadresser for at linke til sitet.