Tímarit Hins íslenzka bókmentafélags - 01.01.1896, Side 102
102
ugt er af sögunuro, en all snerama sýnist það hafa
tiðkazt i Noregi, að konur sátu i öðru húsi en karl-
menn, og þaðan mun sá siður hafa borizt hingað.
Þá er Hákon konungur gamli kvæntist, var mjög
fjölment boð, og stóð i fimm daga. »Konungr veitti
i jólahöllinni öllum karlmönnum, en drotningin var
i sumarhöllinni, ok konur með henni, en klaustra-
menn voru allir sér í stofu einni, ok voru V ábótar
fyri þeirri sveit*1 2. Það má sjá, að sama sið hefir
verið fylgt i brúðkaupi Magnúsar konungs lagabætis,
nema þar er eigi getið um klaustramenn: »Sunnudag
eptir Mariumessu hina síðari var júnkfrú Ingilborg
pausut Magnúsi konungi með mikilli sæmd; gekk
Magnús konungr þá at brúðlaupi sínu, ok voru báðir
konungarnir í steinhöllinni, ok erkibiskup ok lýð-
biskupar, Knútr jarl, lendir menn ok hirðin. Frú
Margrét drottning var i tréhöllinni ok júnkfrú Ingil-
borg ok allt hennar föruneyti**. Eigi verður sagt,
hvenær þessi siður hafi farið að tiðkast hjer á landi,
en víst mun hann liafa verið orðinn almennur á 15.
öld, og líklega fyr.
Brúðkaupið hófst venjulega á laugardag, eptir
að kemur fram yfir miðja 16. öld, og aldrei sýnist
hafa út af þvf brugðið á 17. öldinni, og langt fram
á 18. öld. í katólskum sið mun brúðkaupið optast
hafa byrjað á sunnudag, og hjónavígslan farið fram
á mánudag, svo sem tiðkað var i öðrum nálægum
iöndum. Tjold voru sett svo sem stekkjargötu frá
bænum, þar sem brúðkaupið átti að fara fram. —
Boðsfólk alt kom á laugardaginn. Konur riðu þá
heim á veizlustaðinn, og tók húsbóndi þar móti þeim,
1) Fms. IX, 372.
2) Fms. X, 100—7.